Izazov Aleksandra Vučića Ispis
Autor Guste Santini   
Ponedjeljak, 26 Srpanj 2021 09:41

Prije nekoliko dana srbijanski predsjednik gospodin Aleksandar Vučić je izjavio kako razumije ljutnju hrvata jer će Srbija u ovoj godini ostvariti veći BDP od hrvatskog. Istini za volju, nije to prvi put kako predsjednik Vučić ističe dinamičniji rast srbijanskog BDP-a. Vlada premijera Plenkovića nas uvjerava kako vodi optimalnu ekonomsku politiku pa je razumljivo zašto su javni mediji ignorirali izjavu gospodina Aleksandra Vučića.

Podaci pokazuju dinamičniji rast srbijanskog BDP-a. Veličina BDP-a u vrijeme preuzimanja vlasti je iznosila 33 milijarde eura. U isto vrijeme hrvatski BDP iznosi cijelih 47 milijardi eura. Razlika je velika jer je srbijanski BDP iznosio svega 70% hrvatskog. U zadnjoj normalnoj godini (2019.) srbijanski BDP je iznosio 46 milijardi eura, a hrvatski 54 što znači da je Srbija smanjila razliku na 85%. Kriza koju svjedočimo će eliminirati razliku jer će, prema riječima predsjednika Vučića, obje zemlje ostvariti BDP u iznosu od 51 milijardu eura. Račun pokazuje da je Srbija u vrijeme Aleksandra Vučića povećala BDP u iznosu od 18 milijardi eura. U isto vrijeme hrvatski BDP se je povećao za svega 4 milijarde eura što je 4,5 puta manje. Zagovornici premijera Andreja Plenkovića u obranu će kazati kako je za pad BDP-a „kriv“ turizam. Zagovornici su u pravu, ali pri tom zaboravljaju da je Srbija u zadnjoj „normalnoj godini“ ostvarila manji deficit robne razmjene od Hrvatske (veće pokriće uvoza izvozom - sic!). Srbija ne dobiva pomoć kako bi se gospodarstvo dinamiziralo. Bilo kako bilo, predsjednik Aleksandar Vučić je ostvario (bitno) bolji rezultat od našeg premijera Andreja Plenkovića. Treba kazati kako je veličina BDP-a po glavi stanovnika glavni pokazatelj blagostanja kao što to pokazuje slučaj Slovenije. Ipak, kako sada stvari stoje, ne bi trebalo iznenaditi da Slovenija ostvari veći BDP od hrvatskog. Naime, 2019. godine slovenski BDP je iznosio 48 milijardi eura što predstavlja 89% hrvatskog BDP-a. Konačno, imamo li u vidu dinamičniji gospodarski rast u Rumunjskoj i Bugarskoj teško je prihvatiti poruku našeg premijera Andreja Plenkovića kako Hrvatska vodi optimalnu ekonomsku politiku. Bez provedbe potrebnih reformi pomoć bi se mogla pokazati kao veliko prokletstvo.