Zašto Znanstveni skup privlači veliku pažnju? Ispis
Autor Guste Santini   
Četvrtak, 17 Svibanj 2018 17:04

Znanstveni skup „Kako poreznim sustavom i poreznom politikom podržati uvođenje eura“ ima za cilj da se prilikom uvođenja eura izvrše značajne prilagodbe novim uvjetima koje nužno „kreira“ ovako značajna odluka. Uvijek i svuda ekonomska politika ima za cilj ostvariti stabilno i dugoročno povećanje blagostanja svojih građana. Standardni skupovi uglavnom govore o fiskalnim učincima poreza. Porezni obveznici zahtijevaju smanjenje porezne presije, a država dostatne prihode koji omogućavaju podmirenje zakonom i društvenim dogovorom propisanu količinu javnih dobara kako je izglasana u Saboru (temeljem političkog procesa).

 

Znanstveni skup koji će se održati za nekoliko dana ima daleko veće ambicije. Umjesto normativnog i političkog pristupa poveznom sustavu i poreznoj politici, najveća moguća će se pažnja posvetiti ekonomskim učincima poreza i oporezivanja. Dakle, u fokusu interesa Skupa je podrška gospodarstvu. Tako umjesto rasprave o proširenju ili smanjenju porezne osnovice, vječna tema poreznih stručnjaka, na Skupu će se raspravljati kako povećati poreznu osnovicu. Razlika je, prema tome, dramatična. Proširenje porezne osnovice ili njezino smanjenje ne vodi brigu o tome kako će se kretati gospodarska aktivnost, dok povećanje porezne osnovice raspravlja kako povećati gospodarsku aktivnost. Tako rasprava o poreznom sustavu i poreznoj politici postaje sastavni dio ukupne ekonomske politike. Razlike između ova dva pristupa moguće je sagledati ukoliko se pristupi raspravi o porezima i oporezivanju temeljem podjele poreza po kriteriju vremena kao što sam to učinio u knjizi „DOBITNICI I GUBITNICI“ koja će biti promovirana tijekom Skupa.

Da to malo pojasnim.

Rasprava o porezima i izvoznoj orijentaciji ima za cilj da se po prvi puta kaže kako izvozno gospodarstvo izvozi poreze što znači da izvoznici izravno pune državnu blagajnu. Upravo su dobitnici, kako sam ih nazvao u knjizi, one države koje više izvoze nego uvoze. Izvozeći izvozimo poreze koji terete faktorske dohotke na rad i kapital. Uvozeći radimo upravo suprotno. Do sada nikada i nitko nije postavio navedenu tvrdnju. Iz tako definirane tvrdnje lako je identificirati koji i kakvi će  porezni sustav dinamizirati gospodarski razvoj. Tako je, recimo, Njemačka uporni izvoznik poreza koji omogućuju veću količinu javnih dobara nego da tog izvoza nema. To je razlog zašto Njemačka zdušno podržava liberalizaciju trgovine. Nama susjedna Slovenija „ušla“ je u klub dobitnika. Na žalost, mi smo još uvijek gubitnici kao što sam to pokazao u spomenutoj knjizi. Skup ima za cilj ukazati na rečene činjenice.

Bez investicija nema rasta gospodarstva. Investicije, zbog dramatično utjecaja znanosti, zastarijevaju sve brže. Tvrtke koje ne vode dovoljno računa o znanstvenim postignućima nemaju nikakve šanse da bi opstale. Porezni sustav i porezna politika izravno utječu na sklonost investiranja. Upravo dinamiziranje investicijske aktivnosti imat će za posljedicu povećanja konkurentnosti što je stalna boljka hrvatskog gospodarstva. Dakle, investicijska aktivnost određuje kolika i kakva će biti porezna presija. Inverzija ne vrijedi.

Na skupu će se posebna pažnja posvetiti pitanju u kojem će se pravcu kretati daljnji razvoj poreznih sustava. Predviđanje budućeg razvoja poreznog sustava ima veliko značenje za svaku zemlju. U slučaju Lijepe naše spoznaja u kojem će se pravcu mijenjati porezni sustavi je presudni uvjet za učinkovitu ekonomsku politiku. Ulaskom u eurozonu jedini raspoloživi snažni instrument ekonomske politike bit će porezi i oporezivanje.

Upravo su zato pozvani ekonomski stručnjaci širokog znanstvenog spektra kako bi kompleksno raspravili o pitanjima poreza i oporezivanja. Vjerujem da je to prvi korak u konstruiranju gospodarstvu primjerenog poreznog sustava. Konačno svaki put, ma koliko bio dug, počinje prvim korakom.