Zagrebačka vlast i Komercijalna banka u stečaju Ispis
Autor Guste Santini   
Utorak, 26 Rujan 2000 13:21

Gradski proračun je svojim opsegom poslije državnog proračuna najznačajniji tijek novca koji postoji u Republici Hrvatskoj. Ogromne i raznolike su potrebe građana za što oni izdvajaju putem prireza značajna dodatna sredstva. Način kako se upravlja tim sredstvima sve je drugo nego nevažno. Naprosto najveći dio javnih i društvenih potreba realiziraju se u našem Gradu, što ima multiplikativnih učinaka na cjelu zemlju. Nije nevažno kako se upravlja tim sredstvima. Transparentnost utroška tih sredstava i ekonomija likvidnosti svakako su pitanja koja nije mnoguće zaobići.

Komercijalna banka Zagreb poseban je slučaj stečaja koji je bio krivi potez od strane HNB. O tome sam pisao sredinom 1999. godine što je ostalo uglavnom neprimjećeno usprkos činjenici da sam tu tezu i javno iznio u instituciji kao što je HAZU. Takvo je bilo vrijeme tada. Nadam se da nije i sada.

Nova zagrebačka vlast morala bi ozbiljno razmotriti budućnost, uz konzultacije sa ekspertima, Komercijalne banke. Lako je pokazati iz nalaza HNB da je najzainteresiraniji i najveći vjerovnik upravo grad Zagreb. Stečaj znači rastući gubitak. Ne radi se samo o izravnim gubicima već o multiplikativnim učincima. Postavlja se pitanje da li je moguće i kako je moguće smanjiti prisutne, i svakim danom sve veće, gubitke? Valjalo bi istovremeno identificirati kolike su štete već nastale uslijed tekućeg stečajnog postupka.

Ne ulazeći u posebnu elaboraciju o bankarskom sustavu, koju sam u više navrata javnosti prezentirao, predlažem zagrebačkoj vlasti da Komercijalnu banku u stečaju učini zagrebačkom bankom. Tako bi zagrebčani u većoj mjeri i učinkovitije mogli rješavati svoje probleme. Ne treba pri odlučivanju ispustiti iz analize činjenicu da je hrvatski bankarski sustav gotovo u potpunosti internacionaliziran. Odgovor zagrebčana lako bi mogao biti da štedi i radi putem svoje banke na zadovoljstvo svih građana grada Zagreba i zemlje u cjelini.