Naslovnica Rifin's news Kreditni rejting

Kreditni rejting PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Subota, 25 Lipanj 2022 16:03

OVO JE ZA POVIJEST, IZVANREDNE VIJESTI ZA HRVATSKU! Marić ruši rekorde: ‘To je šlag na tortu, ‘točka na i ’svega što smo radili i najavljivali’ – tako je najavio jedan hrvatski portal povećanje kreditnog rejtinga. Povećanje kreditnog rejtinga za dvije razine nije mala stvar. Još je neprirodnije da nam te vijesti nije objasnio premijer Andrej Plenković. Međutim, ministar Marić nije likovao jer je kazao kako povećanje kreditnog rejtinga nužno ne znači smanjenje cijena zaduživanja – smanjenje kamatnih stopa.

Čak zadržavanje kreditnog rejtinga komentirao je premijer Andrej Plenković. Očito prošlotjedni dueli s predsjednikom Zoranom Milanovićem su iscrpile našeg premijera. To tim više što je slovenski premijer tražio da se otvore pregovori s BiH što je očito prelilo ionako punu čašu žući našem premijeru. Sukobi za domaću političku scenu su se proširili na Balkan pa, poznavatelji prilika na balkanu u Bruxellesu htjeli-nehtjeli moraju se upitati što se to događa s politikom Andreja Plenkovića? Isto se pitaju i hrvati iz BiH. Da bi stvari došle na svoje mjesto premijer je, uobičajeno, „uzeo pauzu“ kako bi postavio novu strategiju. Prema tome, slijedeći tjedan bi mogao dodatno produbiti nerazumijevanje dvaju brda.

Ministar financija Zdravko Marić je svjestan da mnogi ekonomisti i poznavatelji financijskih tržišta previše ne cijene mišljenja rejting agencija. Osim što su u oligopolnom položaju, upravo su rejting agencije doprinijele, i to ne malo, prošloj krizi kada su sumnjive derivate ocijenile sigurnim papirima. Preživjele su samo zato jer su amerikanci to željeli. Sam je ministar Marić jasno kazao kako nam  je  povećan kreditni rejting jer ćemo početkom slijedeće godine zamijeniti kunu eurom. Tako smo ni krivi ni dužni postali bolji za dvije razine. Eto što ti je postala politika. Usput kazano, povećanje kreditnog rejtinga jasno pokazuje kako rejting agencije imaju različite „aršine“ za pojedine zemlje. Odjednom smo postali dobri – za čak dvije razine. U tom je smislu povećanje kreditnog rejtinga razdjelnica između nacionalne i zajedničke monetarne i kreditne politike. To je, slobodno možemo kazati, točka infleksije. Drugo je pitanje da li smo spremni za nove izazove. Osobno mislim da vlada Andreja Plenkovića nije učinila potrebne promjene koje bi povećale otpornost hrvatskog gospodarstva.

Suverenisti, ma što to značilo, slijedeći će tjedan iskoristiti kako bi još jednom optužili stranku na vlasti za gubitak monetarnog suvereniteta. Pitanje je gdje su bili kada su povučeni tragični potezi koji su od hrvatske monete učinili manekena? O tome sam više puta pisao i govorio. Hrvatska je zbog „grijeha prošlosti“ osuđena zamijeniti kunu eurom. O tome organiziram izdanje posebnog broja časopisa Ekonomija/Economics kako bi ostalo zapisano što smo mislili i radili te zašto smo zamijenili kunu eurom. Ponavljam poziv zainteresiranim ekonomistima da iznesu svoje stavove.

Ipak, dobro je da se je povećao kreditni rejting Lijepe Naše. Povećanje kreditnog rejtinga neće bitno utjecati na cijenu zaduživanja ali ipak – „lakše se diše“. Ostaje da odradimo potrebne reforme. Ako to ne učinimo prva slijedeća kriza, bez helikopterskog novca, mogla bi se pokazati tragičnom opomenom s ozbiljnim socijalnim implikacijama. Ostalo nam je jedino fiskalna politika koja za sada ne može dobiti prolaznu ocjenu. Ostale su priče koje se pričaju ispod stola i ne mogu biti predmet ekonomske ocjene.

Prema tome, zapravo nismo dobili ništa. Politika se s tim i takvim stavom ne slaže. Međutim, moje diskusije nisu namijenjene politici već građanima i kolegama, posebno.