Izvještaj sa savjetovanja: "EKONOMSKA POLITIKA - Hrvatska na pragu 21. stoljeća" |
![]() |
![]() |
![]() |
Autor Guste Santini |
Četvrtak, 14 Prosinac 2000 19:32 |
![]() ![]() Osim Izaslanika Predsjenika Republike Hrvatske Stipe Zdunića, predstavnika vlasti nije bilo. Za to se mogu naći obrazloženja. Prvi je Proračun u Saboru što daje snažan alibi Ministarstvu financija. Drugi je razlog dolazak MMF- a da se vidi koliko smo se "popravili". Nadam se da je vlast oba ispita - ne formalno već stvarno - uspješno položila. To što svi čelnici i njihovi zamjenici Vlade i HNB nisu bili prisutni na spomenutim "radnim zadacima" zapravo i nije bitno. Zato su bili prisutni mali poduzetnici, uspješni poduzetnici. Tek je bio poneki značajniji poduzetnik prisutan da sasluša što je i što se ima u narednom razdoblju dogoditi. ![]() ![]() Nakon toga započeo je rad - povodom novog broja časopisa "EKONOMIJA/ECONOMICS" (dvadesetak autora; 350 stranica analiza) - koji je pokazao: * učinke i značaj pretvorbe, sa kritičkim prikazom nadolazećih promjena glede pretvorbe; * mogućnosti - dosege - današnjeg tržišta i potrebu njegovog povećanja; * značaj plana kao instrumenta i sredstvo ekonomske politike što se može ostvariti jediono osnivanjem Zavoda za plan; * što donosi novi zakon o HNB ; * zašto je Hrvatska koja je imala najbolje predispozicije za tranziciju tako loše prošla u tom procesu, što je, na žalost, i danas prisutno; * da u Vladi sjede ljudi koji znaju o čemu je riječ citirani su njihovi napisi iz časopisa "Ekonomija/Economics" koje su oni napisali prije dvije ili više godina. Tako je je časopisu neizravno učućen kompliment jer su njegovi čitaoci "ovbavješteni kuda plovi ovaj brod". Da je tome tako drugi su sudionici, citirali sebe kako bi pokazali ozbiljnost koju časopis pridaje ekonomskoj politici; godinama; * prisutno neznanje (posebice kada su u pitanju nove tehnike i tehnologije) i institucionalni sukog na relaciji Ministarstvo znanosti - Sveučilište pokazuje realne odnose, značaj i spremnost znanosti da se uključi u razvoj hrvatske privrede; * jasno je ukazano da zemlja u kojoj "nema industrije", u kojoj odnos rada i kapitala nije razriješen, liberalizam kojeg se naziva fundamentalizmom, itd., nema temelja za bolju budućnost; * Koncepcija i strategija razvoja trebale bi biti temelj novog Dogovora, nove Ekonomske politike, novih Socijalnih odnosa, kao uvjet i posljedica demokratskih procesa. ![]() |