Javni dug 117,2 milijarde kuna

Autor Guste Santini

Ponedjeljak, 24 Listopad 2005 18:18

Ukupan dug opće države, koji uključuje domaći i inozemni dug države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, dug HBOR-a i izdana državna jamstva, krajem srpnja ove godine iznosio je 117,2 milijarde kuna ili oko 52,8 posto procijenjenog BDP-a za ovu godinu, podaci su Ministarstva financija. Najveći udio u ukupnom dugu opće države ima središnja država čiji je dug krajem srpnja iznosio 83,8 milijardi kuna, slijede izvanproračunski fondovi s dugom od 14,1 milijardu kuna, dok se na lokalnu državu odnosi 1,6 milijardi kuna. U odnosu na kraj prošle godine ukupan je dug opće države povećan za 6,7 milijardi kuna ili za 7,3 posto, a rezultat je to povećanja domaćeg i smanjenja inozemnog duga. Inozemni dug središnje države, izvanproračunskih fondova i lokalne države, krajem srpnja iznosio je 44,7 milijardi kuna i u sedam mjeseci ove godine smanjen je za 10,8 posto ili za 5,4 milijarde kuna. Orijentacija države na zaduživanje na domaćem tržištu ogleda se pak u podatku o rastu unutarnjeg duga opće države koji je krajem srpnja iznosio 54,7 milijardi kuna i u sedam mjeseci ove godine povećan je za 12,2 milijarde kuna ili za 28,6 posto. Od tog se povećanja čak 10,4 milijarde kuna odnosi na porast unutarnjeg duga središnje države i krajem srpnja njen je unutarnji dug dosegnuo iznos od 47,7 milijardi kuna. KOMENTAR Kretanje javnog duga ne posustaje. Naime, rast od 7,3% je gotovo dvostruko veći od rasta domaćeg društvenog porizvoda što znači dodatno zaduživanje i preraspodjelu u korist države ionako nedovoljne štednje. Ovo tim više jer raste domaći javni dug u odnosu na inozemnu komponetnu kao što nam je sugerirano od strane MMF-a. Bitno je uočiti da zaduženje u zemlji predstavlja pritisak na financijsko tržište i istiskivanje sektora privrede. Imali se u vidu da strane banke kreditiraju stanovništvo i državu to je jasno da je privreda osuđena da financijske probleme rješava putem inozaduženja. Prema tome, deficit robne razmjene i deficit platne bilance «ne popušta» pa je smanjenje ino duga države tek pojavni oblik bez sadržajnih promjena.