Naslovnica Rifin's news Renate Kuenast pozvala je u nedjelju Nijemce da kupuju njemačke proizvode..

Renate Kuenast pozvala je u nedjelju Nijemce da kupuju njemačke proizvode.. PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Utorak, 30 Studeni 1999 01:00
........


Gospodarska komora Hrvatske već duže vrijeme poziva hrvatske građane da kupuju hrvatske proizvode. Gospodarska komora svjesna pogubnih učinaka liberalizacije tržišta pozivom da se kupuju hrvatski proizvodi jasno pokazuje što misli o ekonomskoj politici zasnovanoj na liberalističkoj doktrini.

Poziv njemačke ministrice pokazuje do koje mjere liberalizam destruira nacionalnu privrednu aktivnost. Ne treba gubiti iz vida da Njemačka pripada klubu najrazvijenijh zemalja. Što više ona je gospodarska perjanica Europske unije.

Preferiranje nacionalne proizvodnje ima svoje daleke korjene u ekonomskoj teoriji i ekonomskoj politici. Preferiranje nacionalnog bila je doktrina svih zemlaja koje su se ubrzano razvijale. Samo da podsjetim na vrijeme merkantilizma, protekcionizma i intervenizma. Uvijek su zemlje, preferirajući svoj razvoj, nalazile odgovore prema najrazvijenijim zemljama. Velika britnaija je kolijevka liberalizma; danas to mjesto pripada Sjedinjenim državama koje su i same svoj razoj ostvarile protekcionizmom.

Velika ekonomska kriza iz 1929. godine velikim dijelom se može obrazložiti snažnim protekcionističkim mjerama kada su svi bili protiv sviju.

Kapital odnos preferira liberalizam. Međutim, kapital odnos i njemu pripadajući leiberalizam ne znači manje razvijenim zemljama dobar izbor. Upravo poziv njemačke ministrice to jasno pokazuje. Naime, darvinizam kapital odnosa znači jedan dobija sve - ostali gube. Demokratski i civilizirani svijet to danas nemože prihvatiti. «Pravednost» u razvoju negira kapital odnos i, stoga, postaje njegova suprotnost. Ipak, pogubnost kapital odnosa najbolje se vidi u Africi.

U tom smislu ponavljam citat iz mojih «Bespuća.......» (drugo izdanje) gdje sam obrazlagajući pogubnost kapital odnosa naveo:

“Teoretičari ovisnosti odgovorili su na to pitanje potvrdno, i to iz nekoliko razloga: odluke o nacionalnoj ekonomskoj politici donose se sada izvan zemlje i za korist drugih. Nacionalna ekonomija je “iskrivljena” jer njen pravac diktiraju vanjske potrebe, a ne njena autohtona logika. Nacionalna inicijativa je ugušena često do stupnja “industrijskog infaticida” - to jest, domaći industrijski razvoj je zaustavljen u interesu strane inicijative, koja dominira nacionalnom privredom. Napokon, autohotono stanovništvo je pauperizirano, uz izuzetak takozvane comprador klase - lokalnih grupa koje postaju zastupnicima strane inicijative. To gledište na učinke prodiranja kapitalizma sjajno je sažeto u frazi koju je skovao Andre Gunder Frank, i sam značajan teoetičar ovisnosti - “razvoj nerazvijesnosti” (“development of underdevelopment”). Drugim riječima, nerazvijenost Trećeg svijeta nije stanje koje prethodi dolasku međunarodnog kapitalizma u te zemlje, već je prije stanje što ga taj međunarodni kapitalizam proizvodi, i to nužno.” (Izvor: Peter L. Berger: “Kapitalistička revolucija”, Nprijed, Zagreb, 1995., str. 149. i 150.)

Ovom nije potreban dodatni komentar.