Naslovnica Rifin's news Prodaju se hoteli u Rabu, Dubroovniku, Makarskoj, Trogiru, Jelsi, Korčuli

Prodaju se hoteli u Rabu, Dubroovniku, Makarskoj, Trogiru, Jelsi, Korčuli PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Četvrtak, 22 Veljača 2001 20:03

Ministar Mato Crkvenac je izjavio kako će novac od plasmana emisije obveznica u vrijednosti od 500 milijuna eura biti korišteno za otplatu dugova. Emisiju obrazlaže zamjenu postojećeg duga po višim kamatnim stopama dugom po nižim kamatnim stopama. To je upravljanje dugom. To je restrukturiranje duga prema inozemstvu. Tako se to radi. Čitalac ovih stranica zna da nije bilo odveć prilika da se hvale potezi Vlade. To svakako treba učiniti kada se učini dobra poslovna kombinacija.

Drugi dan u istoj tiskovini, "Jutarnjem listu", na trećoj stranici isčitavamo naslov:
"Vlada kreće u prodaju šest PIK.ova i 21 hotelske tvrtke"
Ljudi moji što to radimo! Prodaja! Prodaja! I samo prodaja!
Zašto nam smeta nacionalno bogatstvo i tko nas je ovlastio da prodajemo imovinu naše djece i naših unuka?

Čitalac će na ovim stranicama naći obilnu argumentaciju za moja pitanja i, još više, moja neslaganja. Pouzdano znam da mnogi političari, ministri i radnici ministarstava, saborski zhastupnici čitaju ove stranice ali reakcije nema. Dragi čitaoče naprosto Vam moram savjetovati da prestanete čitati ove stranice kako bi sačuvali i ono malo živaca što vam je preostalo.

Turizam je izvozna šansa Hrvatske. Tko god radio koncepciju i strategiju razvoja morat će pred turizam postaviti vrlo zahtjevne zadatke. Ima li Vlada odgovor kako će se internacionalizirani turizam uklopiti u strategiju razvoja Hrvatske? Naprosto nije moguće dovoljno naglasiti kako privatni i društveni interesi tek ponekad, nakratko, kovergiraju. Oni su po definiciji divergentni.

Uzmimo primjer internacionalizacije poslovnih banaka. S jedne strane, govori se kako je to za Hrvatsku dobro, i, s druge strane, kako je Vlada nezadovoljna podrškom poslovnih banaka oživljavanju privredne aktivnosti. S jedne strane, tražimo globalizaciju bankarskog sistema, i, s druge strane, "servis udruženog rada". Posljedica nesnalaženja - najblaže rečeno - je da već dvije godine krediti privredi stagniraju. Da kojim slučajem država nije uzela aktivnog učešća, svojim garancijam, situacija bi bila još gora. Takvih primjera ima u nedogled. Tako najprije smatramo PIK Vrbovec velikim i značajnim sistemom. Sada, kada je akumulirao tolike dugove, svi ga se hoće rješiti. I tako dalje. Itd……

MMF imperativno traži smanjenje plaća. Mi kažemo nije to diktat MMF-a već je to odlučno određenje hrvatske Vlade. Zašto gospodo da smanjujete plaće ako nije "turske sile"? Svi se razumni ljudi (zato nije potrebno neko posebno znanje) slažu da je udio javnog sektora u društvenom proizvodu nedopustivo veliko i da ga valja smanjiti. Na pitanje: kako? mi odlučno ističemo smanjenje plaća radnika i zajedničke potrošnje )zdravstvo, školstvo, itd). Mi ne želimo, iz političkih razloga, reći da je problem javne potrošnje, pored ostalog, konstrukcione naravi. Kao i obično evo primjera.

U vrijeme prethodne Jugoslavije u Hrvatskoj je bilo nešto preko stotinu općina (117) od kojih su samo neke funkcionirale bez posebnih dotacija usprkos činjenici da je postojala neuporedivo korektnija raspodjela poreznih prihoda između lokalnih i republičkih vlasti. Danas imamo 450. Tada sam se zalagao da broj općina ne bi trebao biti veći od pedesetak. Kriterij za ocjenu o opravdanosti postojanja općine je tada, bilo bi dobro da je i sada, bio: da li su izravni porezni prihodi i druga davanja dostatna da podmire lokalne potrebe. Analiza je pokazala (Projekt je provodio Institut za javne financije više od petnaest godina - do 1990. godine) da gotovo polovica općina nije svojim prihodima u stanju podmiriti troškove "radne zajednice". Sada situacija može biti samo gora. Isto tako imali smo osam zajednica opoćina. Danas imamo 21 županiju a bilo bi sasvim dovoljno da ih imamo pet. Dragi čitaoče možete zamisliti koje su moguće uštede racionalizacijom na ovom području. Ukoliko sumljate molim Vas da se potrudite i da pročitate u zakonima što sve mora učiniti svaka općina da bi izvršila svoju zakonsku obvezu. Ovo sve nema smisla. Pitajte župane županija što misle o "raskomadanosti" Hrvatske. Očito se pred izbore, a bilo je vremena gotovo godinu dana da se smanji broj lokalnih zajednica, iz političkih razloga to ne čini.

Radimo na koncepciji i strategiji razvoja ali dnevno mjenjamo zakonske propise i pitam: Što ćemo gospodo na vlasti učiniti kada se pokaže da tek doneseni zakoni nisu u suglasnosti sa koncepcijom i strategijom razvoja? Predizborna kampanja je odredila stopu PDV-a na 18%. Danas znamo da se porezna stopa neće u dogledno vrijeme, ako ikad, smanjivati.

Iz iznijetog je vidljivo da Hrvatskoj treba Vizija. Hrvatskoj treba odlučna Vlada koja će presjeći gordijski čvor. Vremena je sve manje a problema sve više. Nije to ova vlast stvorila ali je preuzimajući vlast eksplicite izjavila da će biti "bolje svima a ne samo njima".