Naslovnica Rifin's news TDR, Agrokor, Frannck, Lura, Podravka, Kraš i Vindija pisali Vladi: „Zaštitite domaću proizvodnju“

TDR, Agrokor, Frannck, Lura, Podravka, Kraš i Vindija pisali Vladi: „Zaštitite domaću proizvodnju“ PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Nedjelja, 20 Svibanj 2001 20:47

„Jutarnji list“ vjerojatno najbolje obaviještena tiskovina na naslovnoj je stranici izinjedrila preuzeti naslov. Na sedmoj stranici iste tiskovine obrazlaže se, na primjeru BAT-a, kako bi se valjalo odnositi prema stranim ulaganjima koja ne bi dovela u pitanje domaću postojeću industriju.

Ugledni novinar ispravno zaključuje pa ću ga citirati:

„Pismo vodećih hrvatskih industrijskih konglomerata dovest će Račanovu vladu u težak položaj pred međunarodnim poliltičkim i gospodarskim tijelima koja prijem Hrvatske u svoje okrilje redovito uvjetuju njenim bezuvjetnim otvaranjem inozemnim investitorima.“

U istoj tiskovini na devetoj stranici naslov: Sir Howard preporučio Liniću i A. Johnson da riješe problem BAT-a; koji upravo obnaša funkciju gradonačelnika londonskog Cityja. Što ti je zalaganje za slobodnu utakmicu!? Ili: Kako je moguće zamisliti da predsjednik općine Centar (naš City) iz Zagreba u nekoj zemlji, recimo, Engleskoj zatraži „dogovor“ neke zagrebačke i engleske tvrtke!?

Subota, 19. svibnja 2001. godine, ista tiskovina nastavlja raspravu na istu temu: Vlada je i dalje zainteresirana za strana ulaganja u Hrvatsku. I donosi:

Vedriš: Inicijativa velikih poduzeća najbolji je pokazatelj što se događa kada prilikom osmišljavanja makroekonomske politike nema pravovremenog i sadržajnog dogovora između nosilaca makroekonomske politike i poduzetnika.

Kalođera: .....„sedmorica veličanstvenih“ zaslužuje maksimalnu pažnju Vlade i vladajuće strukture „jer je to do sada najkvalificiranija optužba nekonzistentne i nekompetentne politike Vlade.....“

Ambijent u kojem se navedeno odvija sve je drugo osim zadovoljavajućeg. Veliki inozemni (preko deset milijardi $) i tuzemni (neutvrđeni) dug. 400.000 nezaposlenih. Servisiranje inozenog duga traži stopu rasta gotovo tri posto. Najznačajniji dio obiteljskog srebra je rasprodan ili će to uskoro biti. Država se sve više zadužuje. Internacionalizirani bankarski sustav. Prema Stand by aranžmanu sa MMF-om isto će se dogoditi i osiguravateljnoj industriji. Obala je pod kontrolom stranih banaka. Najavljena turistička sezona biti će „servisirana“ uvezenim robama i inozemnim kreditima. Nije izvjesno da će turistička grana (glavni izvozni produkt) na kraju godine poslovati sa dobitkom. I ponovno rasprodaja. Sve ćemo rasprodati.

Ima li izlaska iz krize? Jasno da ima. Drugo je pitanje koliko će sve to koštati. Ono što nije sporno je činjenica da izlazak iz krize svakim danom košta sve više. I kao što čitalac zna moje stavove sve počinje sa koncepcijom i strategijom razvoja. Nje još nema. Prema prethodnim informacijama kad se obznani biti će takvog opsega da će je pročitati profesionalni stručnjaci u djelu za koji su kompetentni. I na tome će vjerojatno sve ostati. Ne želimo shvatiti da su ograničenja u Hrvatskoj takve prirode da samo jasna i transparentna strategija uz dogovor države, poslodavaca i sindikata daju šansu izlasku iz krize. Ne želim se ponavljati na ovim stranicama postoji stotinjak ocjena i procjena I, kao što to čitaoci znaju, prijedloga što nam valja učiniti.

Vladi gospodina Račana nije lako. Ipak, odlučnost se s pravom od Vlade očekuje. To je zapravo rezultat prošlogodišnjih siječanjskih izbora. Građani će to znati honorirati.