Naslovnica Rifin's news Bez komentara

Bez komentara PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Petak, 01 Lipanj 2001 20:56

Znanastveni skup
“HRVATSKA GOSPODARSKA KRIZA I PRAVC ZAOKRETA IZ RECESIJE U EKONOMSKI RAZVOJ”, održan u Hrvatskoj akademiji znanosti I umjetnosti 31. svibnja 2001. godini, “EKONOMIJA/ECONOMICS”; HAZU-RIFIN, Zagreb. svibanj 2001.; godina 8, broj 1; 440 stranica.



“SLOBODNA DALMACIJA” od 1. lipnja 2001. godine strana 10.

Akademici I znanstvenici o hrvatskoj gospodarskoj krizi: MRTVILO U BERMUDSKOM VIŠEKUTU”

Dar zapažanja lako gube oni koji su dobro plaćeni I obilato privilegirani. Njihova dioptrija je čudesna. Oni vide blagostanje itamo gdje ga je zamijenila blijeda, rekao je dr. Ivo Perišin pred znanstvenicima na skupu u HAZU.

Nikad gore u posljednih 20 godina Sirotković je ustvrdio kako je hrvatsko gospodarstvo u dugotrajnoj ekonomskoj krizi koja traje već 20 godina i stagnira na najnižoj razini ekonomske depresije. „Glavna je zapreka takvom zaokretu prorecesijska ekonomska politika, koja je indoktrinirana neoliberalističkom dogmom da je stabilizacija, i na postojećoj niskoj razini korištenja proizvodnih, materijalnih, financijskih i ljudskih faktora – pretpostavka razvoja. Po svojima osnovnim obilježjima naša se kriza ne može poistovjetiti s do sada teorijski identificiranim osnovnim oblicima ekonomskih kriza. Ona je naoko slična krizama nedovoljne proizvodnje ranog kapitalizama, ali je, s obzirom na raspoložive potencijale, bliža suvremenijim krizama hiperprodukcije razvijenog kapitalizma“, kazao je Sirotković dodavši kako je ekonomska politika bivše vlasti neposredno vodila destrukciji hrvatskog gospodarstva i poticala oplođivanje neslućenog bogatsktva oblika uništavanja i pljačke nacionalnog bogatstva.

Frenki Laušić



“JUTARNJI LIST” od 1. lipnja 2001. godine strana 8.

“Akademici traže od Vlade da prvo sanira poduzeća, a tek potom banke.”

Ekonomska polazišta Vlade s početka ove godine ozakonila su postojeću prorecesijsku politiku, kaže Jakov Sirotković. Gordan Družić traži makroekonomsku politiku koja će ojačati poduzeća i povećati profitabilnost njihova poslovanja.

Perišin: Treba nam monoštvo bančica
O pitanju treba li hrvatskoj jedna jaka nacionalna banka jučesr su se mogla čuti dva oprečna mišljenja.
Guste Santini rekao je u svom izlaganju („Zašto osnovati nacionalnu hrvatsku poslovnu banku?“) da treba pristupiti osnivanju poslovne banke koja će na fair osnovi okupiti preostale domaće banke kako one ne bi prije ili poslije otišle u stečaj, dok je Ivo Perišin ustvrdio: - Ni govora, nama treba mnoštvo bančica i štedionica.

Andrea Košćec



“NOVI LIST” od 1. lipnja 2001. godine strana 4.

U Hrvatskoj se ne isplati proizvoditi

Nova vlast nije pripremila ni poduzela značajnije mjere za izlazak iz krize I zaokret u smjeru razvoja, već samo ozakonjuje politiku recesije, prigovorio je dr. Jakov Sirotković. To se posebno odnosi na Vladin memorandum MMMF-u, koji je usvojen mimo Sabora I stručne javnosti.

Družić: Kuna je precijenjena
Domaća ekonomska politika već godinama “laje ispod krivog drveta”, kada polazi od toga da je proizvodnost rada u Hrvatskoj niža nego, primjerice, u Mađarskoj, Bugarskoj, ili Rumunjskoj, primjetio je dr. Ivo Družić. Družić je pritom upozorio na precijenjenost kune, podsjetivši da nema zemlje u kojoj njemačka marka tako malo vrijedi kao u Hrvatskoj, što se vidi I po tome koliko je litra mlijeka skuplja kod nas mego kod maših susjeda. Osim toga, dok god je bruto nadnica (uključujući poreze) radnika u hrvatskom brodogradilištu 30 posto niža od takve nadnice radnika u južnokorejskom brodogradilištu, ne može se tvrditi da je rad u prvatskoj (pre)skup, upozorio je Družić.

Branko Podgovnik



“VEČERNJI LIST” od 1. lipnja 2001. godine strana 5.

Akademici na skupu HAZU “Hrvatska gospodarska kriza I pravac zaokreta iz recesije u ekonomski razvoj”

SIROTKOVIĆ NEĆEMO IZAĆI IZ KRIZE BEZ RADIKALNIH POTEZA

V. Veselica: Profitna stopa poduzeća mora biti viša od kamatne stope, ali devedeset posto projekata u Hrvatskoj to ne može ostvariti.


G. Drljača