Naslovnica Rifin's news Branko Horvat: «Znanstvena ekonomija i tržišni fundamentalizam», «Ekonomija/Economics» broj IX/3, Rifin, Zagreb, 2002., str. 429 – 442.

Branko Horvat: «Znanstvena ekonomija i tržišni fundamentalizam», «Ekonomija/Economics» broj IX/3, Rifin, Zagreb, 2002., str. 429 – 442. PDF Ispis E-mail
Autor Guste Santini   
Petak, 26 Srpanj 2002 09:43


«Motivacija znanstvene ekonomije je ostvarivanje društvenog blagostanja i to u smislu da se životni standard svakog građanina brzo povećava.»

«Termin tržišni fundamentalizam, koji tvrdi da tržište bez ikakve kontrole najbolje djeluje, lansirao je prije nekoliko godina George Soros i odonda on sve više ulazi u upotrebu. Termin označava da se radi o ideološkom stavu koji traži dokaze. Motivacija je da se vladajuća manjina oslobodi obaveza prema sugrađanima u svrhu vlastitog bogaćenja i društvene moći. I to bez obzira na društvene posljedice. .......upravo ono što se u Hrvatskoj događa.»

Autor opisuje i analizira stanje u Hrvatskoj. Vrlo intenzivno iznosi svoje poglede na dogođeno pir čemu identificira razloge koji su – i zbog čega – doveli do stanja koje danas imamo. Posebno analizira pojmove kao što su:
- šok terapija,
- privatna privreda je efikasnija od državne
- ustavnost i protuustavnost,
- slobodno tržište,
- titular vlasništva.....

«Poznato je da predstavnici MMF-a svakih nekoliko mjeseci posjećuju Hrvatsku i provjeravaju kako se izvršava stand by aranžman. Među ostalim, traže smanjivanje plaća (radi konkurentnosti) i smanjivanje broja javnih službenika (radi smanjivanja budžetskog deficita). Kod toga ih ne brine što će biti s nezaposlenima i životnim standardom. S (Svjetskom, op. G.S.) Bankom također imamo problema. Budući da je najveći dioničar SAD, kritičari kažu da nam se politika nameće, a vlada od toga pravi izgovor za svoje neuspjehe. Pogrešno!»

Cijeli je tekst pisan vrlo kritično kao što je to, uostalom, praksa prof. Horvata. U tom smislu jasno se određuje glede:
- stranog kapitala,
- administracije,
- ekonomske integracije.

«Zaključak je prilično jasan. Umjesto prodavanja magle, partitokracije, kafkijanskog sudstva, servilnosti prema onima koji su moćniji i ideologije koja zamjenjuje stručnost, treba nam prilično drugačija političko-privredna organizacija. Pojednostavljeno, umjesto tržišnog fundamentalizma treba nam znanstveno utemeljenje.»

Kako je prof. Horvat kritičar postojećeg sistema i politike (sa jednakom strašću je kritizirao i predhodnoi sistem koji je svojom boljševićkom birokratizacijom profanirao samoupravni sistem) to je potrebno promatrati njegovu kritiku u kontinuitetu ne gubeći iz vida njegovu dosljednost. Kako se radi o svjetski uglednom ekonomistu to nije moguće olako prelaziti preko njegovih stavova. Ovo nikako ne znači da se je potrebno u svemu složiti ali je nužno čuti i njegovu stranu kako bi se spoznalo što se je i zašto dogodilo.