Kao što se je posebna roba - recimo zlato, duhan – izdvojila u odnosu na ostale robe i postala općeprihvaćena mjera vrijednosti tako se i svjetska valuta izdvaja iz ostalih valuta i postaje im rezervna valuta. Britanska funata, i sama nominirana u zlato, postala je osnovom zlatno-deviznog standarda. Nakon funte nastupa američki dolar kao svjetska valuta. Švicarski franak, izvozni proizvod Švicarske, stalno je zbog svoje standardnosti prisutan iako nije svjetska valuta već valuta u funkciji čuvanja bogatstva. Euro je vrlo brzo postao suparnik američkom dolaru. Japanski je  yen močan ali nikada nije ugrozio/osporio američki dolar. Možda će to u narednim desetljećima učiniti kineski juan. Danas je arbitar na relaciji američki dolar – euro; sutra vjerojatno lider jednoj i drugoj valuti. Hrvatska kuna, na iznenađenje svih, zbog svoje jasne koncepcije i strategije poput švicarskog franka postaje sve više cijenjena valuta.