|
ZAŠTITNA KAMATA U SUSTAVU OPOREZIVANJA |
 |
 |
 |
|
Autor Branko Parać
|
|
Ponedjeljak, 21 Lipanj 2010 07:32 |
|
Zaštitne kamate, o kojoj je autor ovih redaka objavio više stručnih članaka, nažalost, nema u sustavu oporezivanja korporativne dobiti još od 2001. godine. Rečeni instrument sustava poreza na dobit, za kojim žale mnogi poduzetnici, kao i većina poreznih stručnjaka, u Hrvatskoj se primjenjivao od poslovne 1994. do zaključno 2000. godine. S obzirom da se zaštitna kamata ne primjenjuje već deset godina, valja podsjetiti, posebno mlađe čitatelje, na njena ključna obilježja, kao i učinke njene primjene.
Dakle, što je zaštitna kamata?
|
|
Više...
|
|
|
Porezna reforma i hrvatska kriza[1] |
|
|
|
|
Autor Guste Santini
|
|
Petak, 18 Lipanj 2010 06:45 |
|
„Siromašni imaju vrlo malo novca, pa ne mogu plaćati značajno povećane poreze. Bogate je moguće oporezivati jače, ali samo do neke točke: ako država nametne previsoku „graničnu stopu, tj. uzme prevelik dio posljednjeg dolara što ga pojedinac zaradi, to će imati ozbiljan nepovoljan učinak na poticaje da se radi, štedi i investira.“
Paul Krugman (Doba smanjenih očekivanja)
Hrvatska, mala i nerazvijena tranzicijska zemlja, u svom kratkom i burnom postojanju, kada je riječ o ekonomskoj politici, činila je mnoge greške koje se ni danas javno ne priznaju. Posljedice te i takve politike je velika zaduženost prema svijetu kao posljedica velike otvorenosti prema uvozu i nesposobnosti prema izvozu, rasprodaja vitalnog dijela gospodarstva, povećanje socijalnih tenzija, pa postaje sporno u kojoj mjeri nosioci ekonomske politike mogu donositi samostalne odluke ignorirajući interese vjerovnika i investitora. Konzumerizam koji je samo pojavni oblik događanja u zadnjih dvadesetak godina, izraz je tragičnog materijalnog stanja građana tzv. socijalističkih zemalja tada i sada, kada su svi zaduženi i socijalno ugroženi.
Izlazak iz tog stanja nije jednostavan. Naprosto nema dobrih rješenja. Pitanje svih pitanja je: koje je najmanje loše rješenje? Jasno je da bez dinamiziranja privredne aktivnosti rješenja neće biti; sutra će biti još tmurnije nego što je to danas, kao što je danas tmurnije nego što je to bilo jučer.
|
|
Više...
|
|
Autor Guste Santini
|
|
Utorak, 15 Lipanj 2010 09:53 |
|
Od najstarijih vremena fiskalni aspekt poreza je njegova pretpostavljena funkcija. Povijest je puna akcija/reakcija vladara/poreznih obveznika koje su često završavale u krvi, prvaratima, itd. Vjerojatno su najnetolerantniji prema porezima židovi, od pamtivijeka, i američki građani koji u trenutku uspostave svoje države nisu dozvolili da ista uvodi poreze. SAD je problem financiranja rješila tiskarskim strojem i prvom poznatom inflacijom simbol novca.
Zemlje koje su imale nedavno jednu ili, u svojoj burnoj prošlosti, više diktatura povećanje poreza primaju kao sudbinu i pokoravaju joj se dok „lonac“ zbog pritiska ne eksplodira. Švicarska, zemlja sa niskom poreznom presijom, svoj ugled zahvaljuje čestim referendumskim izjašnjavanjima glede promjene (povećanja) porezne presije. Tko su vodeći čelnici Švcarske, uglavnom, široj javnosti nije poznato.
U Hrvatskoj se porezna znanost svodi na „spašavanje“ proračuna i cijela „porezna reforma“ svodi se na iznalašenje novih poreznih osnovica/obveznika.
|
|
Više...
|
|
Porezna reforma i ekonomska kriza |
|
|
|
|
Autor Guste Santini
|
|
Subota, 12 Lipanj 2010 05:17 |
|
Porezni sustav u globaliziranom svijetu postaje najznačajniji nacionalni instrument ekonomske politike. Stoga sam u više navrata - od 1995. godine - predlagao kako bi trebao, po mome mišljenju izgledati porezni sustav u maloj, otvoreno, nerazvijenoj i tranzicijskoj zemlji. Moji napori, osim od strane nekih mojih kolega, nije podržan što sam višeputa komentirao na ovim stranicama. U nastavku dajem sažetak mog zadnjeg prijedloga /listopad 2009. godine/ koji sam objavio u radu: Porezna reforma i hrvatska kriza.
|
|
Više...
|
|
|
|
|
« Početak « 361 362 363 364 365 366 367 368 369 370 » Kraj »
|
|
Stranica 369 od 379 |
