Imate ideju. Odlična vijest. Raspolažete ušteđevinom dobra vijest. Vjerujete u projekt i uložite ušteđevinu, vjerujući da je to dosta  – loša vijest. Postoje mnoge nepoznanice koje valja identificirati i naši primjerene odgovore da se vaša ideja pokaže kao dobitna kombinacija. Nisu u pitanju samo ekonomske nepoznanice. U pitanju su, prvenstveno, tehnološke nepoznanice, potom, pravne i tako dalje. Posebnu pažnju valja posvetiti državi i njezinoj politici. Čuvajte se optimalne i sveobuhvatne politike, jer je to smokvin list kako bi se prikrile manjkavosti koje čini stranka koja tako ocjenjuje svoju politiku.

Prilikom predstavljanja novih kandidata za ministre (konkretno Marina Piletića) premijer Andrej Plenković je, između ostalog, ustvrdio kako je važnije da je ministar borben kako bi ostvario interese svoje stranke nego da je pametan (da, temeljem svoje pameti, inzistira na najboljem putu u interesu hrvatskih građana – moj dodatak). Nisam mogao vjerovati vlastitim ušima. Zapravo ne vjerujem još uvijek. Tu i takvu izjavu nisam nikada očekivao od premijera zemlje članice EU s velikim političkim ambicijama i to ne samo u Hrvatskoj, koja samo treba poslužiti kao uzletna staza,  veću u Bruxellesu. Bit će interesantno vidjeti da li će javna sredstva priopćavanja premijera „razapeti na križ“ ili će propustiti priliku da komentiraju tragičnu političku zbilju. Lokalnoj upravi je poznato kako je dobro da je gradonačelnik član stranke na vlasti. Možda je Dinko Cvitan, kada je gradonačelnike nazvao šerifima, mislio upravo na navedene slučajeve. Zaprešić je jedan od takvih slučajeva. To mnogo objašnjava, ali ne sve. Međutim, umreženje političara, ne nužno iz iste stranke, može značajno povećati „učinkovitost“. O tme ću podrobnije pisati u novoj knjizi. Za sada o prisutnoj transformaciji politike svjedočim putem konkretnih slučajeva koje ću, potom, uopćiti u načela ponašanja. Vratimo se izjavi našeg premijera Andreja Plenkovića.

U Njemačkoj nam se čude zašto inzistiramo na uvođenju eura početkom slijedeće godine. Sugovornici njemačkoj tiskovini bili su dvoje poznatih građana Hrvatske, jedan ugledni ekonomista, drugi vodeći sindikalni funkcioner. Zanimljivo je kako se u Hrvatskoj o uvođenju eura u javnom prostoru – samo i jedino šuti. Bitan čimbenik cijele priče je inflacija, s jedne strane, i, s druge strane, smanjenje gospodarske aktivnosti. Inflacija planira se trebala bi se povećati na razinu od 9,4%, a gospodarska aktivnost smanjiti na 3%. Odlično za državu, tragično za građane i većinu gospodarstva.